Jačanje Hrvatske za vrijeme pravih Trpimirovića

Do velike snage Hrvatsku je uzdigao knez Trpimir (845.- 864.) po kojemu je hrvatska vladarska dinastija nazvana Trpimirovićima. Uspješno je ratovao s Bugarima i porazio bizantsku vojsku iz dalmatinskih gradova. O tome nas obavještava učeni benediktinac Gottschalk koji se sklonio na Trpimirov dvor. U Rižinicama kraj Solina, nedaleko od svoga dvora na Klisu, dao je Trpimir podići prvi benediktinski samostan u Hrvatskoj. Za opremanje samostanske crkve splitski nadbiskup, s kojim je hrvatski knez održavao dobre odnose, posudio mu je nešto srebra. Trpimir mu se odužio darivanjem posjeda u okolici Splita.Bilješka o tom darivanju, nazvana kasnije Trpimirovom darovnicom, najstariji je zapis sa spomenom hrvatskog imena. Iz Trpimirova je vremena i prvi sačuvani kameni natpis s uklesanim imenom i titulom hrvatskog vladara iz samostanske crkve u Rižinicama. Iako je još priznavao franačko vrhovništvo, Trpimir je vladao gotovo samostalno. O snazi Hrvatske u Trpimirovo doba svjedoči i osnivanje hrvatske biskupije sa sjedištem u Ninu,što potvrđuje da je sredinom IX. stoljeća veliki dio Hrvata već prihvatio kršćanstvo.

Natpis Kneza Trpimira



Trpimirova Hrvatska

 

Trpimirov nasljednik Domagoj(864. - 876.) istakao se uspješnim ratovanjem protiv Arapa. Papa Ivan VIII. obraća mu se kao slavnom knezu Hrvata, dok ga Mlečani, koji su najviše bili pogođeni njegovom vladavinom nazivaju najgorim knezom Slavena.Obnovitelj bizantske moći, car Bazilije I., nakon što je zavladao cijelim Balkanom, pokušao je urotama ukloniti Domagoja s vlasti, te i Hrvatsku potčiniti Bizantu, ali je Domagoj urote gušio u krvi. Tek nakon Domagojeve smrti Bizant je uspio na vlast u Hrvatskoj postaviti svoga kandidata, Trpimirova sina Zdeslava (878.-879.). No, njegova je vladavina kratko trajala. Bio je ubijen, a Hrvatskom je zavladao jedan od najvećih hrvatskih vladara, knez Branimir (879. - 892.).


 

Domagojevi strijelci

Povelja kneza Trpimira

Povelja kneza Muncimira


Trpimir je svojom ispravom poklonio splitskoj crkvi posjede u Lažinama i Mosoru i crkvu sv. Jurja na Putalju a nakon što je zbog posjeda sv. Jurja u Putalju nastala parnica između ninske i splitske crkve, Muncimir je novom ispravom presudio u korist splitskog nadbiskupa.
Prijepisi su pisani na pergameni kurzivom XVI. Stoljeća. Ispod teksta vidljivi su ostaci utisnutog pečata splitskog gradskog kneza i notarski (bilježnički) znak Danijela Terzagusa.